Raznolikost hrvatskih nošnji prikazana u likovnim radovima

Zagrebačka adresa Hrvatske matice iseljenika trenutačno je dom tople, šarene priče u kojoj dječja mašta oživljava našu kulturnu baštinu, podsjećajući nas da veze mladih Hrvata iz dijaspore s domovinom ne poznaju geografske udaljenosti. Naime, na međunarodni likovni natječaj Moja Hrvatska – u ruhu tradicije ove je godine prijavljeno gotovo 400 radova, a stručni žiri izabrao je 245 najboljih koji su zasjali na svečanom otvaranju izložbe 2. srpnja. Ovaj postav jasno pokazuje kako dječja mašta može postati najčvršći most između iseljeništva i domovinskih korijena. Autori likovnih radova učenici su hrvatske nastave u inozemstvu i članovi hrvatskih folklornih skupina iz Bosne i Hercegovine, Kanade, Mađarske, Njemačke, Australije, Austrije, Norveške, Švicarske, Italije, Rumunjske, Argentine i Srbije. Stručni žiri imao je zahtjevan zadatak odabira 245 izložbenih radova, pritom posebno pohvalivši 22 mlada autora za iznimnu kreativnost, dok su oni najuspješniji odnijeli nagrade u svojim dobnim skupinama.

Lea Stanić 8.r., Berlin, Njemačka,
mentorica Andreja Jakopiček

O važnosti projekta na otvaranju su govorile predstavnice Hrvatske matice iseljenika – Lucija Starčević, voditeljica Odjela za kulturu, i Sara Marđetko, viša savjetnica. Izložbu je otvorila Ivana Dvorneković, rukovoditeljica Službe za kulturu, znanost, obrazovanje i nakladništvo HMI-ja. „Likovni natječaj Moja Hrvatska – u ruhu tradicije pokazao je koliko su hrvatska tradicija i kulturna baština snažno prisutne među djecom i mladima koji odrastaju izvan domovine. Istraživanjem tradicijske odjeće i njezinom umjetničkom interpretacijom sudionici ne razvijaju samo svoju kreativnost, već upoznaju bogatstvo hrvatske kulturne baštine te jačaju osjećaj pripadnosti hrvatskom identitetu. Upravo su umjetnost i obrazovanje jedan od najljepših načina očuvanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta među novim naraštajima Hrvata diljem svijeta, a Hrvatska matica iseljenika s ponosom nastavlja podupirati ovakve programe koji povezuju domovinsku i iseljenu Hrvatsku“, kazala je Ivana Dvorneković.

Lucija Starčević i Sara Marđetko napomenule su kako je zadana tema potaknula djecu i mlade da istraže bogatstvo hrvatske tradicijske odjeće kao važnog dijela nacionalne kulturne baštine. Riječ je o radovima koji su izrađeni kombiniranom likovnom tehnikom kolaža i crteža, što je mladim autorima omogućilo kreativno istraživanje tradicijske baštine, uz razvoj vlastitog umjetničkog izričaja.

Ovogodišnji su laureati pokazali kako je misija projekta potaknuti učenike hrvatske nastave u inozemstvu i mlade folkloraše da postanu čuvari vlastite povijesti. Transformacijom povijesnih motiva narodnih nošnji, prsluka i starinske obuće u moderna umjetnička djela poslali su poruku o tome koliko je hrvatska baština vitalna u svakom dijelu svijeta. Izložba, koja daje uvid u način kako djeca i mladi, unatoč tisućama kilometara udaljenosti, kroz umjetnost čuvaju svoj jezik i korijene moći će se razgledati do početka rujna u prostorima Hrvatske matice iseljenika.

 *

Laureati: Loriana Abi Rached (Kanada), mentorica Antea Živanović; Iva Ćuk (Švicarska), mentorica Sanja Ostović; Lena Madunić (Offenbach, Njemačka), mentorice Anna Babić; Josipa Mrkonjić i Jelena Ivanković; Levente Lorincz (Szombathely, Mađarska), mentorica Tea Stjepić; Jazmin Kovacs (Mađarska), mentorica Andrea Volgy-Egresits; Marija Gabrić (Novi Travnik, Bosna i Hercegovina), mentorica Brana Đurović Puljić; Mila Bosandli (Subotica, Srbija), mentor Nemanja Sarić; Lea Stanić (Berlin, Njemačka), mentorica Andrea Jakopiček; Lucija Kaplan (Australija), mentorica Barbara Kaplan; Josip Šimunović (Mostar, Bosna i Hercegovina), mentorica Zorica Galić te Julia Gandolfi (Rim, Italija), mentorica Antea Tokić.